Članci arhiva

Hrvatska ratna mornarica 18. rujna 2022. i službeno slavi 31. godišnjicu svog osnutka. A u sjeni još jedne u nizu proslava, u javnosti se ponovo spominje ideja da se rođendan HRM-a poveže s recentnijim datumom iz Domovinskog rata, umjesto sadašnjeg 18. rujna, koji se slavi u sjećanje na bitku kod Makarske i pobjedu nad Mlečanima davne 887. godine, piše portal morski.hr

Dan HRM-a je već svečano obilježen u Splitu krajem tjedna u nazočnosti predstavnika državnog i vojnog vrha predvođenih predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem i zapovjednikom HRM-a komodorom Ivom Raffanellijem. Svečanom programu u vojarni ‘’Admiral Sveto Letica-Barba’’ u Lori prethodilo je prisjećanje na sve poginule hrvatske mornare polaganjem lovorova vijenca u Kaštelanskom zaljevu.

8. rujna osnovan je Odred naoružanih brodova iz Kali na Ugljanu
No jedan od datuma kad je nastajala hrvatska mornarica, a kojeg često spominju branitelji, ali i povjesničari, bio je 8. rujna. Tada je naime osnovan Odred naoružanih brodova Kali 1991. godine.

Naime, tog su rujna kaljski ribari s tri naoružana tunolovca i dva glisera bili jedina pomorska obrana od agresora. S prvim akcijama u Pašmanskom kanalu i Škardi pokazali su da se i najveća sila može pobijediti.

- Šta da vam kažem o datumu, a da ne budem subjektivan - govori Zdenko Vidov za portal morski.hr, nekadašnji kaljski zapovjednik. Kronologiju događaja koji redom idu u prilog spomenutoj promjeni datuma opisao je u svojoj knjizi ‘’Povjesnica Odreda naoružanih brodova Kali’’. Umirovljeni brigadir HV-a o svom je trošku prije desetak godina odlučio na taj način zaboravu otkinuti početke suvremene hrvatske mornaričke povijesti.

Oko pitanja datuma osnivanja HRM-a pokrenuo je i inicijativu o organiziranju stručnog simpozija povjesničara u Splitu. No od tadašnjih čelnih ljudi Glavnog stožera, HRM-a i MORH-a za takvo što nije bilo sluha. Jedina želja Vidovu je bila i ostala sagledavanje svih relevantnih činjenica oko odluke o 18. rujnu kao službenom datumu obilježavanja Dana HRM-a, koju je 1993. donio tadašnji predsjednik Franjo Tuđman.

‘’Zašto kopnena vojska onda nema svoj dan na datum Krbavske bitke?’’

- U bitci Mucules kod Makarske sudjelovala su hrvatska plemena, iz delte Neretve, okolnog priobalja i otočja, a ne hrvatska država. Nakon nje Mlečani su Neretvanima morali plaćati danak za plovidbu Jadranom. Pa sam ja tako pitao spomenutu trojicu zar se mi trebamo nečega sramiti u Domovinskom ratu da nemamo datum HRM-a proistekao iz tog vremena. I zašto po istom tom principu, primjerice, Hrvatska kopnena vojska nema recimo Krbavsku bitku za svoj dan? Ili zrakoplovstvo. Jedino mornarica ima tu sreću da je pokojni predsjednik Tuđman stavio taj datum, jer su bili određeni prijepori između Šibenika, Dubrovnika… Međutim, to se sve zataškalo upravo zato što je nastala u jednom malom ribarskom selu koje je naoružalo tri ribarska broda - razmišljanja je umirovljeni brigadir.

Nakon krvave svibanjske najave velikosrpske agresije, Vidov je iz Šibenika na rodni Ugljan prvo sklonio djecu, četvero školaraca. U Kali je stigao u srpnju napustivši JNA, duboko svjestan s kojom je silom suočena mlada hrvatska republika. No, sve je, kaže, promijenio sastanak 8. rujna i inicijativa pokojnog Gorkija Kurtina o osnivanju kaljanskog Odreda naoružanih brodova.

- Iskreno, za mene kao bivšeg oficira to se činilo nepojmljivim s obzirom da sam znao s kojim sredstvima JNA raspolaže. Ali profesor Gorki je bio vizionar. S nama je bio još jedan naš mještanin pokojni Josip Dundov, inače umirovljeni kapetan bojnog broda i partizanska legenda. Dobili smo poziv iz zadarskog Kriznog stožera da zapriječimo Pašmanski kanal kako znamo i umijemo. Napravili smo to s mrežama tunarama dužine 300,400 metara tako da se na moru od tih mreža stvorio film. I neprijatelji tu nisu prošli. To je, ajmo reći, bila prva akcija tog našeg osnovanog Odreda naoružanih brodova - ističe Vidov.

Imali su, dodaje, srce, želju i volju obraniti hrvatsko more. I znali pravi način.

- Bilo je to diverzantskim akcijama u kanalima, umjesto na otvorenom moru gdje su oni bili superiorni. No u sačekušama nisu imali šanse. To se pokazalo 10. studenoga 1991. nakon akcije Škarda. Pokojni admiral Letica do 15. prosinca je pregovarao s JNA o prekidu pomorskih blokada, a nakon spomenute akcije neprijateljske snage nikad više nisu ušle u unutarnje vode - ponosno zaključuje.

Kaljani su se, smatra, ipak razlikovali od ostalih ONB grupa koje su duž Jadrana odgovorile na pomorsku blokadu od strane jugo flote. Formirali su jasnu zapovjednu strukturu kao na pravim ratnim brodovima, od zapovjednika i zamjenika do veziste, saniteta i kuhara. Brodove su obojali u sivo, dali im brojeve, a topove na kojima su imali po četiri čovjeka nisu maskirali mrežama.

- To su bili počeci. Kako se ono kaže, o mrtvima sve najbolje, kad smo se krajem rujna došli legitimirati Letici u Split bio je oduševljen. Ante Budimir nas je zatim obišao na otoku i predložio da nas se legalizira u HRM. Međutim, kad je Letica čuo da je i Dundov s nama, dobili smo telegram da to nažalost ipak neće biti slučaj. Kasnije sam tek saznao da su na strani glavnog i odgovornog postojali neki osobni animoziteti - ispričao je Vidov za morski.hr