Program obilježavanja 300-te obljetnice Bratovštine sv. Križa u Kalima: 8. 5. 1717. – 8. 5. 2017.
NEDJELJA, 7. 5. 2017.
U 18.00 h predstavljanje virtualne izložbe Kaljski glagoljski rukopisi
Predstavljač: doc. dr. sc. Marijana Tomić
Autorica izložbe: Nikolina Peša Pavlović
Građa za izložbu odabrana u sklopu projekta Digitalizacije pisane baštine (suorganizatori Sveučilište u Zadru i Vestigia Institut za istraživanje rukopisa, Graz, Austrija)
Kreativne radionice učenja glagoljice: voditelji Ivana Vrkić i Mate Bobanović
U 18.30 h predavanje: Kaljske bratovštine od 14. do 20. stoljeća
Predavač: dr. sc. Grozdana Franov-Živković
PONEDJELJAK, 8. 5. 2017.
U 17.30 h: Procesija na brdo Orjak
U 19,00 h: Sveta misa na staroslavenskom
U 20,00 h: Scensko uprizorenje 300-te obljetnice Bratovštine sv. Križa u Kalima
Sudjeluju članovi Amaterskog kazališta „Kuntrata“ - Sv. Filip i Jakov: Helena Mikas, Ana Barbaroša, Mirta Juran, Zvonimir Sutlović i zbor Župe sv. Lovre iz Kali
Madrikulu Bratovštine sv. Križa i oporuke transliterirala, istražila i obradila: dr. sc. Grozdana Franov-Živković
Tehnička potpora: Leon Eškinja
Režija: dr. sc. Mirko Đinđić
Organizatori: OPĆINA KALI ŽUPA SV. LOVRE KALI, TURISTIČKA ZAJEDNICA KALI, UDRUGA GLAGOLJAŠA ZADAR, ODJEL ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI, SVEUČILIŠTA U ZADRU, ZAVOD ZA POVIJESNE ZNANOSTI HAZU U ZADRU
8. 5. 1717. Kaljani su postavili križ na brdo Orjak. Procesiju je predvodio fra Jere Delio, franjevac trećoredac vjerojatno sa Školjića (Galevca). Kad su se sudionici procesije (župnik (parokijan) don Miho Gobić, starci od sela, sudac i kapetan sela te ostali puk) vratili u selo, dogovorili su se da će otići u bratsku kuću osnovati još jednu kaljsku bratovštinu – Bratovštinu sv. Križa. Odlučeno je da će se pravila sastojati od 12 kapitula. 28. 9. 1727. je dodan još jedan kapitul, a 21. 9. 1806. je dodan još jedan kapitul.
Nakon toga su se u Madrikuli bratovštine popisala sva braća – najprije svećenici pa svjetovna braća i jedna sestra koja će prositi za bratovštinu.
Bratovština je uglavnom imala muške članove, a primljeno je i nekoliko žena. Braće je moglo biti više od četrdeset, a u bratovštinu je priman onaj brat za koga braća budu smatrala dostojnim da uđe u bratovštinu. U većini bratovština se biralo glasovanjem (balotanjem).
Madrikula sv. Križa u Kalima propisuje godišnju skupštinu (brašćinu) u parovu nedilu po Uzdiviženu sevetoga Kiriža ki je na 14 setebara. Brašćina počinje kantanjem misa za živu i mrtvu braću. Petnaest dana prije godišnje skupštine sudci bratovštine trebaju se dogovoriti s braćom kako će teći brašćina, što treba kupiti od hrane za blagovanje te skupiti novac za hranu i osta¬le potrepštine. Ako bi se tko usprotivio odluci braće o načinu kako će se odvijati brašćina (bio himben), braća se trebaju dogovoriti kako će biti kažnjen.
Na bratskom stolu bi se skupila sva braća, a nakon ručka su donosili razne odluke vezane uz rad bratovštine. Najprije su birali prokaratura starijeg (glavnog sudca) i prokaratura mlađeg te dva gaštalda (pomoćna sudca), nakon toga su se rješavali problemi i propisivale kazne za braću koja su kršila pravila.
Nakon skupa su se održavale dražbe (kanti) gdje su se prodavali ostatci od objeda te proizvodi bratovštine (uglavnom poljoprivredni proizvodi - žito, vino, ulje).
Braća su bila kažnjena (kaštigana) u slučaju kad ne bi došli na brašćinu, u slučaju da ne dođu obrađivati bratovštinsko zemljište (trsje, masline), kad ne bi došli čistiti i graditi bunare te na pogreb pokojnog brata.
Na brašćini u studenom 1772. braća su odlučila izbaciti iz skule Šimu Šulina po savjetu dohtura (pravnika) Fafunića (Fanfonje) budući je vazda bio smutljivac i beštimadur. Osnovan je časni sud od staraca Lovre Ivankova, Šime Korone, Mihe Ricova, Lovre Valina, Šime Kurtina i Mate Gobina koji je utvrdio da nije istina ono što je Šime Šulin govorio.
U madrikuli su zapisani i važni ugovori vezani uz darivanje ili kupnju zemlje. Tako postoji ugovor kojim Jure Vitulić i njegova mati Stoše daruju Skuli svetoga Križa gonjaj zemlje na Glavincima kao laš (zadužbinu) 20. ožujka 1719. Bratovština je od Jure i Stoše Lukina iduće godine kupila još jednu česticu zemlje na Brgačelu 25. 11. 1720.
Bratovština 25. siječnja 1733. godine kupuje jednu česticu zemlje od Pere Gobina, njegovih sinova i njegova bratića u mistu zvanom Pod Veli Vrh.
Bratovština 16. rujna 1731. godine daje na posudbu 100 libara Stipi Šmegalovu, koji kao zalog daje zemlju na Otriću na kojoj je zasađeno trsje: 1731 na 16 setebra / Dassmo Stipi Šmagalovu na dobitak li(bar):100 dade nam u puručstvo.
Početkom 19. stoljeća su se ukidale bratovštine, koje su se sredinom 19. stoljeća ponovno osnivale i obnavljale. Tako je obnovljena i Bratovština sv. Križa oko 1857.
Sačuvane su razne kazne (kaštige). Dana 6. studenog 1891. kažnjen je Josip Jurin jer nije došao na sprovod p. Mate Jurina, a Bože Vidov kažnjen je jer je došao kad je tilo ušlo u crkvu; 10. lipnja 1894. Ante Ricov nije došao na krčenje, a Ive Šoša nije došao na sadnje i mladenje. Dana 11. listopada 1895. braća na skupu dosudila su da Mate Zelenčić uzme razbijenu (pokvarenu) bačvu, a kupi drugu novu bračvu od tvrdoga drva, istu kao prošla bačva. Ive Lovrinov i Josip Ivoš bili su dužni u roku od godine dana dati svaki po barilo zdrava vina. U dodatku je zapisano da ova naredba nije ispunjena.
Dana 31. listopada kažnjeni su (nije naveden razlog) ovi bratimi: Šime Glavina, Lovre Grzunov, kovač Šime Mišlov te Jakov Palo.
Zapisane su kazne dana 19. listopada 1896. za one koji nisu bili na misama i za stari dug pa tako duguju sljedeći bratimi: Kajan za ulje, za 1 misu, što nije bio na obidu, na jutarnjoj, na misi sutra dan po brašćini, na skupu dan po brašćini te što nije dao grošići; Bože Školjarev 40 fiorina; Ante Ricov za tri mise, a za drugu kaznu mu je navedeno kao gori Kajanu; zatim kazna za stari dug; Ive Zelenčić što nije došao na jutarnju; Palo Ivankov jer nije bio na skupu od stola. Na braštini od 11. listopada 1857. kažnjen je Bože Jurin jer je počeo zapovijedati starješinama bratovštine.
Postoje različiti zapisi prihoda i rashoda. Bratovština je trošila novac za crkvene potrebe, veće radove na crkvi i bratovštinskoj kući. Plaćalo se i za desetine.
Dana 11. listopada 1874. dano je izvješće o rashodima poput kupnje stakla za svažu sv. Križa, plaćanja meštrima te troškova prokaratura i Šime Perina koji su dovezli majstore za staklo iz grada i u grad. Zapisano je i da je kupljen novi libar od računa te su kupljena dva pozlaćena stolca. Godine 1877. nabavljena je kandela na kojoj je urezani natpis: Braća Svetoga Križa Kali 1877. Sačuvana je do danas. Zapisano je i plaćanje skalara 15. 12. 1889. i 6. 2. 1891. godine.
Bratovština je posuđivala novac za neke veće radove od Vele skule. Tako su 1890. bratimi Vele skule posudili 5 fiorina da bi napravili oltar. Ovim je posljednji drveni oltar u crkvi zamijenjen mramornim oltarom. Tad su naručili anđele i platili majstore. Iduće, 1891. godine, radovi su bili nastavljeni. Kupljena je i boja.
Godine 1895. na oltaru još traju radovi te je u ratama plaćan dug oltarištu. Te je godine napravljen i ormar. Župnik je sastavio napomenu na braštini 19. listopada 1896. da bi trebalo kupiti novu madrikulu bratovštine. Na istoj je dano izvješće kako je među ostalim sitnim troškovima za bratovštinu dano majstorima da poprave i očiste Veli srebrni križ, za pituru te 2 cvita za kapelu sv. Križa.
Iz izvještaja je vidljivo da je bratovština na svojoj zemlji postavila čuvare (poljare).
Bratovština je djelovala sve do sredine 20. stoljeća.
dr. sc. Grozdana Franov-Živković