Članci arhiva

Znanstveno-stručnim skupom o ribarstvu započele su Kualjske ribarske noći – Tunuara, koje i ove godine u dvodnevnom programu donose pregršt zanimljivosti, s ciljem promocije ribe i ribarstva.

Program je otvoren u četvrtak ujutro u Općinskom domu u Kalima znanstveno-stručnim skupom, na kojemu je, među ostalim, bilo riječi o Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.

Govorilo se i o stanju stokova i prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg plana za male pelagijske stokove u Jadranskom moru, razgovaralo se o aktualnom stanju u ribolovu tuna, a predstavljen je i program ˝BLUE SMART˝ čiji je nositelj Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

U ime ministra poljoprivrede skupu je nazočio pomoćnik ministra mr.sc. Ante Mišura, u Kali je stigla i eurozastupnica Ruža Tomašić, jedina Hrvatica u Odboru za ribarstvo u Bruxellesu, dok je brojno izaslanstvo Zadarske županije predvodio župan Božidar Longin, u pratnji svojeg zamjenika Šime Mršića, resornog pročelnika za poljoprivredu Daniela Segarića, pročelnika za more i turizam Krešimira Laštre i pročelnika za gospodarstvo Ante Vukašine.

Znanstveno stručni skup i ove godine okupio velik broj stručnjaka iz tog područja. Najveći izazov i dalje je tu. Europska komisija želi uvesti ulovne kvote na Jadranu za sitnu plavu ribu. Spominje se smanjenje i do 60 posto.

Još uvijek govorimo o prijedlogu Europske komisije o višegodišnjem regionalnom planu upravljanja za ribolov malom plavom ribom u Jadranu. Argumenti su na našoj strani uvjeren je pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura. Najveći problem je što komisija ne prepoznaje specifičnosti našeg ribarstva:

To su tehničke karakteristike mreže plivarice koji naši ribari ne mogu ispoštovati, i tu smo napravili jednu studiju kojom smo dokazali da te odredbe treba promijeniti. Nikako nam ne odgovara uvođenje maksimalno dopuštenog ulova male plave ribe po vrstama, posebno to vrijedi za inćuna i srdelu.

Hrvatska već godinama radi na održivom ribarstvu - ističe dr.sc. Krstina Mišlov Jelavić, aktivnosti grupacije ribolova HGK

Imamo ograničenja ribolova, zatvaranje zona, kanala, sve sa ciljem kako bi smanjili ribolovnu smrtnost, da bi imali održivost stokova, tu smo se i usuglasili i sa kolegama u Italiji i Sloveniji.

Prilagodba europskom zakondavstvu nije naravno jedno što muči naš ribarski sektor. Predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore, Mato Oberan upozorio je na neke druge probleme, poput nedostatka iskrcajnih mjesta i ribarskih luka. Predsjednik Ceha ribara nije zadovoljan ni sa plasmanom na tržište, pogotovo na zajedničko europsko. Najavljivalo se kaže kako će ribari profitirati ulaskom Hrvatske u EU, no dogodilo se suprotno. To se najviše odnosi na bijelu ribu.

Na stručnom skupu za najribarskiju županiju u Hrvatskoj, Zadarsku stigla je i dobra vijest, a to je najava zadarskog župana Božidara Longina kako će krenuti uređenje ribarske luke u Veloj Lamjani te Gaženici.

Župan Longin je ponosno istaknuo da je Zadarska županija predvodnik ribarstva i marikulture u Hrvatskoj, a da veliku zaslugu za to ima i mjesto Kali s najvećom ribarskom flotom na Jadranu, ali i sa snažnim tvrtkama koje u tom mjestu imaju svoja uzgajališta poput Cromarisa i Kali Tune.

- Zadarska županija danas zauzima vodeće mjesto s preko 70% ukupne proizvodnje tuna i preko 80% proizvodnje bijele ribe. Naši ribari ostvaruju do 50 % ukupnog ulova ribe u Hrvatskoj, pa s razlogom kažemo da smo najribarskija hrvatska županija. Kada govorimo o ribarstvu, svakako treba istaknuti značaj kvalitetne infrastrukture. Aktivno radimo na realizaciji ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta, a za što su sredstva osigurana kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo. Nedavno smo potpisali ugovor kojim smo dobili 2 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije ribarskih luka Gaženica i Lamjana. One će zajedno činiti jednu cjelinu, te ćemo dobiti ribarski centar s kojim ćemo se ponositi i kakvog neće biti s obje strane Jadrana – istaknuo je Longin.

Zadarska županija, dodao je, intenzivno radi i na uspostavi centra za preradu ribe i voća pod nazivom Plavo zeleni centar, a koji će, kao regionalni centar, povezivati javni i gospodarski sektor sa znanstvenim institucijama. Aktivno pruža potporu i ribarskim LAG-ovima osnovanim na području Zadarske županije, čija je zadaća priprema strateških dokumenata vezanih za razvoj ribarstva, marikulture, preradu i marketing ribljih proizvoda.

- Kad smo kod EU fondova, svakako treba najaviti da je naš Upravni odjel za poljoprivredu na prekogranični program ''INTERREG Italija - Hrvatska'' prijavio 5 projekata, od kojih su četiri vezana za ribarstvo, odnosno za marikulturu, a treba spomenuti i završeni EU projekt ''ECOSEA'' na kojem smo bili partner, a čiji je cilj bio trajni proces zaštite i poboljšanja kakvoće mora i priobalja – poručio je župan Longin.

Tražilica

Rujan 2017
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1