Članci arhiva

Ribarima i prerađivačima ribe s hrvatskih otoka isplaćeno je 176 milijuna kuna iz EU sredstava, priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede. Ribarima s otoka Ugljana odnosno iz Kali odobreno je najviše sredstava, čak 27% od ukupno ugovorenih sredstava.

Za projekte na hrvatskim otocima kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo ugovoren je iznos od 234,9 milijuna kuna za 635 korisnika sa 17 otoka, dok je isplaćen iznos od 176,7 milijuna kuna za 570 korisnika. Najveći iznos i broj korisnika ugovorenih i isplaćenih sredstava odnosi se na otok Ugljan na kojemu je ugovoreno čak 27% od ukupno ugovorenih sredstava korisnika na otocima. S obzirom na veliki broj ribara na otoku Ugljanu, posebice mjestu Kali mjere koje su se provodile odnosile su se na sufinanciranja privremene i trajne obustave ribolova, zaštite zdravlja i sigurnosti te energetske učinkovitosti na ribarskim plovilima, ali i horizontalna mjera kojom se poboljšavaju uvjeti stavljanja na tržište, čime se postiže i veća cijena samoga proizvoda.

„Naši ribari, uzgajivači i prerađivači ribe dobro su upoznati s mogućnostima Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, a potvrda toga je i rast iskorištenosti raspoloživih sredstava u posljednje dvije godine. Od početka provedbe Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo do sada su raspisana ukupno 42 natječaja, od čega čak 34 u mandatu ove Vlade. Do sada je ugovoreno 47,27% alokacije, odnosno iznos od 1,2 milijarde kuna, a isplaćeno gotovo 600 milijuna kuna“

– istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Odmah iza ulaganja na otoku Ugljanu, po postotku slijede ulaganja na otoku Braču. Na ostalih 15 otoka, većina ulaganja odnosila su se na mjere vezane uz ribolov. Na Hvaru, Dugom otoku te Cresu, na kojima postoje tvrtke koje se bave preradom proizvoda, dok je na otoku Cresu i veliko uzgajalište bijele morske ribe, ugovoreno je preko 50. mil. kuna kojima su izgrađeni, opremljeni i modernizirani prerađivački kapaciteti i kapaciteti u akvakulturi. Ulagalo se i u energetski učinkovite sustave grijanja i hlađenja (dizalice topline) u građevinskim objektima za preradu ribe umjesto klasičnih sustava (sustava na fosilna goriva) te u poboljšanje poslovnih procesa nabavom nove informatičke opreme i softvera za upravljanje poslovanjem.