Logo

Na betonskoj rampi plaže rta Artina u Kalima, u utorak, 12. listopada pronađen je manji primjerak morske kornjače, iz zaštićene vrste glavata želva, koja je nažalost već bila uginula.

Glavate želve žive do 60 godina starosti i zrelost dostižu u dobi od 15 do 20 godina. Ženke se vraćaju na pješčanu plažu na kojoj su se izlegle kako bi polegle između 80 i 120 jaja u jednom gnijezdu. Glavate želve se gnijezde svake tri do četiri godine, po tri ili četiri puta u sezoni. Ukoliko je uznemirena tijekom polaganja jaja ženka će se vratiti u more. Period inkubacije jaja do izlijeganja je od 55-60 dana. Spol morskih kornjača određen je temperaturom pijeska: pri višim temperaturama razvijaju se ženke, a prijelazna temperatura kod glavatih želvi je 29°C. Nakon izlijeganja kornjačice žure u smjeru mjesečevog odsjaja na površini mora. Kad stignu do mora, plivaju što je brže moguće kako bi dosegle relativnu sigurnost otvorenog mora. Nije potpuno poznato kako se orijentiraju u otvorenom moru, ali moguće je da prate morske struje, Zemljino magnetsko polje, itd. Samo oko jedan posto izlegnutih kornjača doseći će spolnu zrelost.

Prijetnje: najveća prijetnja morskim kornjačama je interakcija s ljudima. Iako su sve vrste morskih kornjača zaštićene još uvijek se suočavaju sa slučajnim ulovom u ribolovne alate. Procijenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5.000 morskih kornjača. Često su ove morske kornjače žive, ali u stanju hibernacije. Ispravnim postupanjem ove životinje mogu se osvijestiti i vratiti u more, dok bacanje takvih jedinki u more u neaktivnom stanju može dovesti do utapanja. Mreže stajaćice predstavljaju još veći problem u sjevernom Jadranu, budući da se gotovo sve kornjače koje se uhvate u mrežu utope zbog dugotrajnog ostavljanja mreže u moru. Ribolov parangalom također je veliki uzrok smrtnosti morskih kornjača. Budući da se udice lako progutaju, ako se ne uklone one uzrokuju ozbiljne ozljede probavnog trakta.

(Izvor: Institut Plavi svijet)