31. siječnja 2023. istječe rok za podnošenje Zahtjeva za potporu prestanka ribolovnih aktivnosti, odnosno scraping, za čiju je provedbu Europska unija osigurala 70, a Hrvatska 30 posto sredstava.
Javni poziv iz Mjere trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti uništavanjem ribarskog plovila ili prenamjenom u drugu djelatnost izvan gospodarskog ribolova, financira se u okviru novog Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. godine.
Tim novcem financirat će se uništavanje ribarskih brodova odnosno prenamjena za neku drugu gospodarsku granu. Ribari upozoravaju da to treba provesti oprezno, kako nam ribarska flota ne bi ostala bez suvremenih brodova, javlja HRT Radio Zadar.
Sve do nedavno dok nije doživio havariju najstariji ribarski brod u funkciji bio je star gotovo 115 godina.
Stoga bi za provedbu programa prestanka ribolovnih aktivnosti trebalo voditi računa upravo o starosti brodova, upozorava vanjski član saborskog Odbora za poljoprivredu, šibenski ribar Petar Baranović.
- Mi ako napravimo prave kriterije, onda ćemo smanjiti ribolovne kapacitete uništavajući brodove koji su stari i prevladani, neuvjetni i nesigurni za profesionalne ribare. E sad ako smo mudri onda ćemo kriterije graditi i ići u tom pravcu da motiviramo vlasnike starih, neuvjetnih plovila koja postaju opasna i neudovoljavaju nekim temeljnim standardima da njih povučemo, a da demotiviramo vlasnike novih, modernijih brodova koji su bili mahom i nabavljani uz državne potpore i subvencije, jer ako izrežemo mlađi dio flote onda ćemo izgubiti sposobnost ribolova u vanjskim vodama koji je budućnost gospodarskoga ribolova, ističe Baranović.
I većina ribara se slaže da je potrebno naći balans između održivoga ribarstva i očuvanja ribljeg fonda smanjivanjem flote.
A na nedavnoj sjednici Odbora za ribarstvo Hrvatske poljoprivredne komore raspravljalo se o stanju u tom sektoru te novim strateškim dokumentima. I dok su plivaričari bili bolji u povlačenju europskog novca i imaju riješen plasman ribe, u koćarenju je alarmantna situacija.
- Porast troška goriva, plavoga dizela, gubitak tržišta u Italiji zbog te iste krize. Problemi su ostali isti, a neki su sad ovoga trenutka naglašeniji i rezime toga je jedna prisutna tjeskoba, ja bih čak rekao i strah kod velikog broja profesionalnih ribara i želja jako velikog broja dugogodišnjih profesionalnih ribara da napuste taj sektor i da se sklone u neke druge sigurnije vode, napominje Baranović.
I dok Baranović smatra kako je u zadnjih nekoliko godina krize Ministarstvo poljoprivrede dobro reagiralo prema ribarskom sektoru, ističe kako provedba nekih mjera zapinje.
- Apeliram da shvate ozbiljnost situacije i da sve ono što je država dužna ribarima, bilo po osnovi mjera iz Europskog fonda, bilo po osnovi određenih potpora koje su nacionalnoga karaktera da nam se to što hitnije plati, jer kad određena plaćanja kasne po dvije godine onda to, bojim se, može izgubiti smisao, navodi šibenski ribar.
Evo što o potporama kaže ravnatelj Uprave za ribarstvo - Ante Mišura. - S obzirom na agresiju Rusije na Ukrajinu, imali smo državnu potporu koja je bila zbog povećanih troškova, onda smo izmijenili postojeći Operativni program , te osigurali kompenzaciju koja će sada biti isplaćena u prvim mjesecima godine, navodi Mišura.
Dodaje kako je novi Fond za ribarstvo i akvakulturu na razini prethodnoga i iznosi oko 350 milijuna eura.