ČA? KUO? NIŠĆE TE NE RAZUMIN?! - „Kualjski jazik“ odlukom Ministarstva kulture upisan je u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-8010. Ovo je povijesni korak za očuvanje jedinstvene nematerijalne baštine Zadarske županije.
ZAGREB / KALI, 26. kolovoza 2026. – Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske donijelo je 26. kolovoza 2026. godine rješenje kojim se kaljski govor (lokalno: kuāļski jazîk) utvrđuje kao nematerijalno kulturno dobro. Ovim činom, ovaj specifični otočni izričaj uvršten je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, čime mu je osigurana trajna pravna zaštita i sustavna institucionalna skrb.
Znanstvena i povijesna utemeljenost
Kaljski govor prepoznat je kao filološki iznimno vrijedan i očuvan jezični sustav unutar hrvatske kulturne baštine. Njegova valorizacija temelji se na ključnim lingvističkim i povijesnim odrednicama:
Dijalektalna pripadnost: Pripada srednjočakavskom dijalektu čakavskoga narječja, uz zadržavanje specifičnih fonoloških, morfoloških i akcenatskih posebnosti.
Leksiko-semantičko bogatstvo: Karakterizira ga supostojanje izvornih hrvatskih arhaizama te povijesnih slojeva romanizama, što svjedoči o specifičnom društveno-povijesnom razvoju zadarskog otočja.
Povijesni kontinuitet: Kontinuitet govora dokumentiran je u povijesnim vrelima, oporukama i matrikulama bratovština koji datiraju od 14. stoljeća pa sve do modernog doba.
Ključni nositelji i inicijatori projekta
Službeni upis u Registar plod je dugogodišnjeg koordiniranog rada, stručne posvećenosti i suradnje lokalnih entuzijasta, obrazovnih djelatnika te akademske zajednice. U ovoj hvalevrijednoj inicijativi te očuvanju govora ključnu ulogu imali su:
Linda Kolega Babajko – ravnateljica Osnovne škole „Valentin Klarin“ Preko, pokretačica manifestacije Kualjska besida i jedna od glavnih inicijatorica službenog procesa institucionalne zaštite.
Sandra Hadžihalilović – istaknuta stručnjakinja sa Sveučilišta u Zadru koja je preuzela znanstveni dio posla i izradu službene prijave prema Ministarstvu.
Ines Kolega – učiteljica razredne nastave u Područnoj školi Kali, aktivno uključena u rad tima i neposredan rad na pripremi dokumentacije.
Edo Končurat Đuro – profesor kemije, član uže radne skupine koji je od samih početaka sudjelovao u razradi ideje o formalnoj zaštiti govora.
Marta Kolega – pokretačica i autorica prve velike digitalne baze govora, mrežnog rječnika Kalipedija pokrenutog još 2009. godine, koji je postavio čvrste temelje za kasniju formalnu zaštitu.
Uz navedene pojedince, snažnu podršku pružili su i ostali lokalni dionici, uključujući Područnu školu Kali, Dječji vrtić „Srdelica“, Narodnu knjižnicu Kali, Maticu umirovljenika Kali, udruge Sveti Pelegrin i Kančuolica, te Općinu i Turističku zajednicu općine Kali.
Zajednica već godinama uspješno provodi projekte poput spomenute Kalipedije (s oko 3.500 riječi i pripadajućih zvučnih zapisa), projekta Kalirama (digitalizacija slobodnog govora mještana) te tradicijske dječje manifestacije Kualjska besida.
Obveze i mjere pravne zaštite
Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, donošenje ovog rješenja podrazumijeva provedbu sustavnih mjera zaštite s ciljem prijenosa ovog dobra na buduće naraštaje. Mjere uključuju:
Osiguravanje financijske i stručne potpore za znanstveno-istraživačke projekte.
Implementaciju edukativnih programa i radionica u lokalnom obrazovnom sustavu.
Poticanje revitalizacije i svakodnevne uporabe govora u javnoj i društvenoj sferi.
Ovim priznanjem kaljski govor staje uz bok najznačajnijim primjerima hrvatske nematerijalne baštine, jamčeći dugoročno očuvanje jedinstvenog identiteta mjesta Kali i bogatstva hrvatske čakavštine.